
31 Jan Slapovi Sopotnice // vodopadi na netaknutom Jadovniku
Starovlaška oblast je oduvek bila jedno od najživopisnijh delova naše zemlje gde nebrojene prirodne lepote dokazuju izvanrednu izdašnost prirode i svako ko se zadesio u ovom kraju imao je priliku da doživi pravu avanturu upotpunjenu bogatom kulturnom zaostavštinom ovog kraja. Upravo se ovde i kriju slapovi Sopotnice koje na svom toku stvara istoimena reka.
Slapovi Sopotnice, istoimeno selo i reka, se nalaze u jugozapadnoj Srbiji, na samo 20~tak kilometara od Prijepolja. Interesantno je da su i reka, i selo, pa i sami vodopadi smešteni na severozapadnim obroncima planine Jadovnik, planini koja je ujedno simbol nedirnute prirode i mira. Selo Sopotnica je nekada bilo poznato po vodenicama i valjaricama od čijeg rada je stanovništvo zarađivalo za život meljući žito i valjajući sukno. Trend sve veće industrijalizacije u drugoj polovini XX veka je doveo do toga da njihov značaj opadne. Selo je danas ostalo poznato isključivo po predivnom vodopadima Sopotnice, koje iz godine u godinu obilazi sve veći broj posetilaca.
Selo se nalazi iznad magistralnog puta Beograd~Podgorica, kao i nadomak pruge Beograd~Bar. Do ovog tipično planinskog sela razbijenog tipa, koje danas broji nekih četrdesetak domaćinstava, dolazi se isključivo makadamskim putem koji vodi kroz šume i rastinje sve do iznad 1.000m nadmorske visine. U početku se čini da put ne vodi nikuda, ali nakon prvih susreta sa žiteljima sela lako je zaključiti da je ipak to jedini pravi put. Srdačno će vas pozdraviti i rado objasniti kako doći do slapova Sopotnice. Automobilom se može ići do zaravni nadomak vodopada, a odatle se peške uputiti ka vodopadima markiranim kamenim stazicama, koji se sa prostora zaravni naziru u daljini. Na putu do vodopada se mogu videti brojne vodenice koje su nekada bile pravo obeležje ovog kraja, a danas su neka vrsta etno muzeja.
Najviši izvor Sopotnice se nalazi na 1.150m i svojim kratkim tokom od samo 3,5km reka nudi nezaboravan prizor spuštajući se i stropoštavajući se naniže sve do svog ušća u reku Lim. Najviši vodopad na Sopotnici je visok 25m, dok su ostali neke prosečne visine između 19m i 23m. Reka prelazi preko osam bigrenih terasa u svom gornjem toku i to je najlepši deo reke, a pravi raritet ove reke je kamen siga, koji nastaje taloženjem kalcijum~karbonata na mahovini i lišću. Kamen je jako mekan i mogao se seći, pa su ga ljudi često eksploatisali, što je danas zabranjeno kako se ne bi narušila ravnoteža ekosistema. Naziv reke potiče od reči “sopot”, a označava vodu koja huči. Legenda o nastanku vodopada je veoma stara i vezuje se za doseljavanje ljudi sa Peštera kada ih je čudan glas sa planine Jadovnik iznenadio pitanjem da li da im pokloni sreću ili vodu. Meštani su odgovorili da bi radije da imaju vodu, a da će se za sreću oni sami pobrinuti. I tako i bi.
Kao kruna avanture nudi se planina Jadovnik, na čijim obroncima leži i selo Sopotnica, odakle možete da započnete uspon ka najvišem vrhu Katuniću koji leži na 1.733m nadmorske visine. Uspon na planinu započinje od Učine kuće ili od planinarskog doma koji se nalazi u neposrednoj blizini. Ide se uskom seoskom stazom, uspon je konstantan i ne zahteva neku fizičku spremnost, a potom se ide kroz šumu i preko Malog Jadovnika, odakle počinje lakši deo putanje. Dalje se nastavlja kolskim putem prema Miloševom dolu i Partizanskom grobu, odakle put vodi ka Katuniću i susednim vrhovima Kozomoru (1.673m) i Orlovači (1.708m) koji su isto tako atraktivni.
U okolini vodopada, takođe, postoji dosta zanimljivih mesta koje vredi posetiti. Gradić Prijepolje, na obali Lima, zaslužuje turu od par časova obilaska. Tu posetite Šećer~agin han iz XIX veka, koji pleni osobenošću svoje arhitekture, kao i sahat~kula iz XVIII veka. U blizini je i manastir Mileševa, zadužbina kralja Vladislava, koja je po svom značaju bila odmah iza Studenice, a danas je još čuvena i po fresci Belog Anđela. Posetiti i reku Mileševku i njen kanjon koji predstavlja jedan surovi i nepristupačni planinski predeo na čijim padinama i strmim usecima raste Pančićeva omorika, endemska vrsta četinara, koji ovom predelu daje osebenu čar. Nadomak Mileševke, na samom uzvišenju iznad reke, nalazi se naselje Hisardžik sa istoimenim utvrđenjem. Na samoj granici sa Crnom Gorom je manastir Kumanica, jedna od najvećih svetinja našeg naroda, pa se oni odvažniji mogu uputiti i malo južnije kako bi posetili i ovaj manastir.
Saveti za putovanje:
-
- Posetiti reku Lim i u letnjem periodu se može učestvovati u splavarenju.
-
- Limska regata u Prijepolju, održava se svake godine od 5.~7. jula. Kreće se iz Plava i ide se sve do Prijepolja, pa se može priključiti regati na granici sa Crnom Gorom za one koji ne idu od Plava.
-
- Prenoćište se može naći u Prijepolju u nekim od njegovih hotela, ili kod domaćina u selu Sopotnici koji po povoljnim cenama nude smeštaj i hranu.
-
- Kada se krene u obilazak kraja i uspon ka Katuniću, sa sobom imati prikladnu odeću i obuću, ranac sa hranom i vodu.
Kako stići do slapova Sopotnice:
Slapovi Sopotnice se nalaze na 300km od Beograda i na 20km od Prijepolja. Nakon Prijepolja, na putu ka Crnoj Gori, nakon nekoliko kilometara sa leve strane puta stoji tabla koja pokazuje skretanje ka Sopotnici.
Drugi način da produžite putem koji vodi ka Podgorici i nakon nekoliko kilometara skrenete kod mesta Lučice. Ako niste pošli sopstvenim automobilom, iz Prijepolja imate lokalni autobus do Sopotnice, a možete da krenete i taksijem.
Kroz ovaj kraj prolazi magistralni put Beograd~Podgorica, kao i železnička pruga Beograd~Bar. Što znači da se može stići i vozom i autobusom, tako da svakodnevno iz Beograda imaju polasci vozova i autobusa do Prijepolja i to više puta dnevno. Za polaske autobusa pozovite autobusku stanicu u Beogradu na broj telefona +381 11 2636 299, a broj železničke stanice na broj telefona +381 360 299. Kada budete u Prijepolju, za polaske utobusa nazad ka Beogradu pozovite autobusku stanicu u Prijepolju na broj telefona +381 33 240 85, a broj železničke stanice na broj +381 33 712 094.
Izvor fotografije: Shutterstock
No Comments